Prema zakonu BiH ukoliko ovo objavite na internetu idete u zatvor

Bosnor.com

Jeste li se zapitali možete li zbog objave na internetu (na Facebooku, Twitteru ili u komentarima na portalima) završiti iza rešetaka? Možete! Zatvorske kazne propisane Krivičnim zakonom BiH mogu se odnositi i na krivična djela počinjena putem društvenih mreža, koja su proteklih godina sve češća.

Kada je riječ o ovim slučajevima koji i dalje nisu u potpunosti zakonski definisani u BiH, naše policijske agencije postupaju pod nadzorom tužilaštava u čijim nadležnostima je kvalifikacija djela, dok su kazne u nadležnosti sudova. Ipak, to ne znači da vam policija ne može staviti lisice zbog ugrožavanja nečije sigurnosti na internetu ili drugih oblika kriminala u online svijetu, a po naredbi nadležnog tužilaštva.

Tužilac Mladen Vukojičić, koji se bavi predmetima tehnološkog kriminala pri Tužilaštvu Kantona Sarajevo, govori nam da su krivična djela iz oblasti visokotehnološkog kriminaliteta u stalnom porastu te da idu “ukorak” sa stalnim usavršavanjem tehnologije.

– Predmeti napada izvršilaca ove vrste krivičnih djela, a putem računarskih sistema, mogu biti različite vrste ličnih i imovinskih dobara, s tim da posebno treba naglasiti problem izrade i distribucije materijala dječije pornografije, a koja se vrši isključivo putem društvenih mreža. U skladu s ovim preduzimaju se mjere i radnje na otkrivanju i gonjenu počinilaca ove vrste krivičnih djela te je formiran veći broj predmeta koji se nalaze u različitim fazama postupka. O samom epilogu tih predmeta, u smislu sudskih odluka, ne možemo govoriti kada je riječ o predmetima koji nisu pravosnažno okončani, dok je u presuđenim predmetima izricanje sankcije u zakonom propisanim okvirima – kazao nam je Vukojičić, piše Klix.

Kako priča, teorija i praksa razdvajaju dvije kategorije ljudi kada je riječ o njihovoj svijesti o posljedicama njihovih djela i radnji na mreži.

– To su oni koji djeluju radi ostvarenja koristi ili nanošenja štete te oni koji nisu motivisani ostvarenjem koristi, već jednostavno traže ličnu satisfakciju kroz, naprimjer, neovlašten pristup računarskim sistemima. Upravo od tog psihičkog odnosa počinioca prema djelu zavisi da li će postojati obilježja krivičnog djela – dodaje Vukojičić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo Sabina Sarajlija podsjeća da su Krivičnim zakonom FBiH propisane kazne zatvora za krivična djela iz oblasti tehnološkog kriminala u trajanju od trideset dana do osam godina, a za pojedina krivična djela alternativno je predviđena i novčana kazna.

Kako nam pojašnjava Sarajlija, u slučajevima kada se procijeni da se radi o krivičnom djelu ugrožavanja sigurnosti putem objave ili djelovanja na društvenim mrežama, tužilac je dužan dokazati zakonske elemente za ovo krivično djelo. Ista pravila vrijede i za ostala krivična djela počinjena putem ili posredstvom društvenih mreža, odnosno interneta.

Dok svaka objava na društvenim mrežama ili medijima otvara vrata istragama, dokazivanje autentičnosti tih objava uglavnom zahtijeva informatička vještačenja kojima se dolazi do dokazivanja krivičnog ili kaznenog djela, pojašnjava nam advokat Ifet Feraget.

– Što se tiče objava na internetu, kao nekog oblika saznanja, izvora informacija, sve one redovno se prate. Kao izvor saznanja tokom istrage može se koristiti svaka izjava na ulici, svaki komentar na portalima, objava na društvenim mrežama. Tužiocu je to dovoljno da pokrene istragu, uključi policijske agencije i izda naredbu za vještačenje. Međutim, postavlja se pitanja zakonitosti dokaza. U tim slučajevima morate imati odgovarajuću naredbu tužilaštva i suda, jer je to zadiranje u ljudska prava. S tim u vezi, mora se osigurati međunarodna pravna pomoć, jer ukoliko vi tvrdite kao tužilac da sam ja prijetio da ću ugroziti nečiju sigurnost na nekom profilu, a ja u početnoj fazi kažem da to nije tako, vi to možete koristiti kao izvor saznanja pa onda uz pomoć drugih dokaza dokazati da sam to uradio. Ukoliko želite zakonitu presudu, vi morate imati kristalno čiste dokaze, što podrazumijeva da se obratite Facebooku, Googleu ili nekom drugom vlasniku određene platforme da biste imali konkretan dokaz ko je autor određene objave, da li je autentičan njegov nalog, profil i slično – kazao nam je Feraget.


Bosnor.com

Komentariši