Kako je BiH objasnila Evropskoj komisiji šta je “konstitutivni narod”

Bosnor.com

Institucije Bosne i Hercegovine su dostavile Evropskoj komisiji odgovore na 655 dodatnih pitanja. Među njima je bilo i pitanje kojim se traži pojašnjenje u vezi s pojmom konstitutivnih naroda.

– Koje su zakonske osnove za princip konstitutivnosti naroda i kako je taj princip povezan sa principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquis-u EU? – glasilo je jedno od dodatnih pitanja Evropske komisije.

Ljudska prava i Ustav BiH. Prema odgovoru, princip konstitutivnosti se zasniva na posljednjoj alineju preambule Ustava BiH, odnosno posljednjoj rečenici uvoda, prije prvog člana Ustava. U ovoj rečenici Bošnjaci, Srbi i Hrvati su navedeni kao konstitutivni narodi, a uporište za ovu definiciju su amandmani na Ustav SRBiH iz 1990. godine, gdje je BiH definisana kao “demokratska i suverena država ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”.

Nadalje u odgovoru se navodi da je jednakopravnost konstitutivnih naroda osnova njihove konstitutivnosti. Bez te Ustavom definisane ravnopravnosti, jedan ili dva naroda bi mogli majorizirati pripadnike ostalih konstitutivnih naroda.

Što se tiče povezanosti pojma konstitutivnosti sa ravnopravnošću svih građana, u odgovoru se navodi da su ljudska prava svih građana zagarantovana Ustavom BiH, odnosno da je zabranjena diskriminacija svih državljana BiH, bez obzira na njihovu rasu, naciju, spol, ili po bilo kojoj drugoj osnovi. S tim u vezi pobrojane su međunarodne deklaracije, konvencije i drugi dokumenti koji garantuju poštivanje ljudskih prava i sloboda svim građanima, bez bilo kakve diskriminacije. Razlika, koja je navedena u odgovoru, je u predstavljanju konstitutivnih naroda u institucijama vlasti.

– Izuzetak predstavljaju prije svega elementi pravnog poretka BiH o kojima je odlučivao Europski sud za ljudska prava u predmetima “Sejdić i Finci” i “Zornić” i naložio nadležnim tijelima BiH da omoguće kandidiranje i glasanje za sve političke dužnosti svim građanima BiH neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, te u predmetu “Pilav” dodatno naložio osiguranje ove mogućnosti neovisno o entitetu kojem pripadaju. Prema tome, načelo međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i načelo jednakopravnosit svih građana nisu u suprotnosti, nego su nadopunjuju, čineći BiH snažnom multinacionalnom državom – navedeno je u odgovoru kojeg je BiH uputila Evropskoj komisiji.

Zanimljivo je da je u ovom odgovoru spominje “gornji” i “donji” dom Parlamenta.

– I na državnoj i na entitetskim nivoima postoje donji domovi, namijenjeni predstavljanju svih građana neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, po načelu “jedan čovjek-jedan glas”. U njihovoj je ovlasti, za razliku od gornjih domova, izbor izvršnih vlasti – stoji u odgovoru na ovo pitanje.

Pojam konstitutivnosti naroda u BiH, kako je navedeno u odgovoru, nije jedinstven slučaj u Evropi.

– Grupna prava (kojih je konstitutivnost tri naroda u BiH jedan od vidova) nisu iznimka europske pravne stečevine. Elementi konstitutivnosti i jednakopravnosti postoje i u drugim višenacionalnim europskim državama i oni se ostvaruju kroz zaštitu kolektivnih prava i jednakopravnosti identitetski utemeljenih zajednica koji se štite zajedno s jednakopravnosti svih građana (Švicarska, Belgija, UK-Sjeverna Irska) – navedeno je u odgovoru.

Također, u odgovoru su navedena i ustavna rješenja u entitetima, Brčko Distriktu i kantonima. I dok entiteti, Brčko Distrikt, te većina kantona proklamuju ravnopravnost svih građana, kako konstitutivnih naroda tako i ostalih, iznimku čine Posavski i Hercegovačko-neretvanski kanton. U ustavima ovih kantona, uprkos ranijoj odluci Ustavnog suda BiH o ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda u cijeloj BiH, kao konstitutivni narodi su navedeni samo Hrvati i Bošnjaci.

Ustavni sud i (ne)sankcioniranje. Među odgovorima koji su poslani u Brisel, navedeno je i da do sada niko nije krivično gonjen zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH.

– Zašto trinaest odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nisu do danas izvršene? Koji su razlozi – jedno je od pitanja Evropske komisije.

Za većinu od ovih 13 primjera, kako je navedeno, formirani su predmeti u Tužilaštvu BiH po osnovu člana Krtivičnog zakona o kažnjavanju neprovođenja Ustavnog suda BiH. Od ovih 13 slučajeva u šest primjera obustavljena je istraga i prije nego što je podignuta optužnica, jer nije utvrđeno da su bilo koji pojedinac, ili grupa pojedinaca sa imenom i prezimenom odgovorni za neprovođenje odluka.

– Za odluku tužitelja i utvrđivanje postojanja osnova sumnje da je neka službena osoba učinila to krivično djelo i pokretanje istrage protiv te osobe ili da postoji dovoljno dokaza za osnovanu sumnju za optuženje te osobe za počinjenje tog krivičnog djela, tužitelj mora utvrditi da je ta osoba postupala sa umišljajem i to direktnim umišljajem, jer na to upućuje normativno rješenje bića tog krivičnog djela, koje sadrži odredbu da to krivično djelo može učiniti “službena osoba u Institucijama BiH, Institucijama entiteta ili Institucijama Brčko Distrikta BiH koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje.” Međutim, u svim do sada završenim predmetima koji su obrazovani povodom određenih neizvršenih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, tužitelji nisu mogli utvrditi za službene osobe da su one odbile da izvrše, sprečavale ili na drugi način onemogućavale izvršenje odluka Ustavnog suda BiH, već je naprotiv iz dostavljenih izjašnjenja i dokaza od strane nadležnih organa za izvršenje odgovarajućih odluka Ustavnog suda BiH proizilazilo da su te službene osobe poduzimale inicijative za izvršenje određenih odluka Ustavnog suda BiH, ali da do izvršenja nije dolazilo iz razloga demokratskih procedura u vladama ili parlamentima općina, parlamentima entiteta ili države Bosne i Hercegovine, pa je usljed tih procedura došlo do zastoja u donošenju konačnih odluka odnosno zakona ili drugih akata koji bi trebali predstavljati izvršenje tih i takvih odluka Ustavnog suda BiH – navodi se u odgovoru. Što se tiče ostalih sedam slučajeva, u tri primjera Ustavni sud još nije dostavio rješenje tako da predmet nije ni formiran, dok je u četiri slučaja istraga još uvijek u toku.

faktor.ba


Bosnor.com

Komentariši