Emir Hadžihafizbegović: Nacionalistima smeta širina Sarajeva koju tematiziram

Bosnor.com

Velikan bh. glumišta i direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović je u pauzama snimanja serije “Hilmijin konak” u kojoj tumači glavnu ulogu govorio za Klix.ba o novim projektima na kojima radi i koje priprema, kao i o nagradama i kandidaturi za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva, ali i o promociji kulture kroz Kamerni teatar na čijem je čelu od 2015. godine.
“Hilmijin konak” je novi humoristički projekt Feđe Isovića i Elmira Jukića u kojem naš sagovornik utjelovljuje Hilmiju, bosanskog Renea, kroz čiji konak prolaze ustaše, četnici, njemački oficiri, partizani, Jevreji…

“Iako ‘prvo treba skočiti pa reći hop’, nakon dvije sedmice snimanja ne mogu, a da ne kažem da se rađa još jedna veoma značajna serija po autorskom tekstu Feđe Isovića. Kroz ‘Hilmijin konak’, koji je alegorija na ‘Alo, alo’, prolaze svi. Sve to prati jedna groteskna i komična dramaturgija koja pokazuje da je svako mjesto rata jedno opće mjesto u kojem ima raznih prevara, pokušaja da se preživi, raznih mentalnih matrica i životnih situacija u kojima uz tragične elemente uvijek ima prostora za komično. Taj set izgleda kao da se neka porodica dogovorila da uradi neki posao pa svi daju svoj maksimum. Nadam se da će ova beskrajno duhovita i značajna serija svjetlo dana ugledati početkom septembra”, rekao je Hadžihafizbegović.

Među brojnim projektima na kojima je naš najnagrađivaniji glumac sarađivao s rediteljem Elmirom Jukićem je i film “Žaba”. Hadžihafizbegović je za ulogu Zeke u ovom filmu prošlog mjeseca u Firenci na filmskom festivalu Balkan Florence Express dobio poseban pomen i Grand Prix za najbolju ulogu.

“Nagrada iz Firence mi je draga zato što je žiri nakon gledanja filma prvi put odlučio promijeniti pravila i dodijeliti nagradu za najboljeg glumca. To je značajan festival i druga nagrada za ‘Žabu’ kojoj tek predstoji festivalski život. Znam da igram glavnu ulogu, ali ‘Žaba’ je kolektivna pobjeda i ja tu nagradu dijelim s mojim kolegama Mirskom, Acom, Mukijem, Elmirom i Dubravkom koji je napisao tekst. Svi oni su zaslužili tu nagradu”, rekao je.

Hadžihafizbegović bi brojnim filmskim nagradama kojima je nagrađen u svojoj glumačkoj karijeri mogao dodati i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za koju ga je u kategoriji kulture i umjetnosti predložio Odred policije za specijalne namjene “Lasta”.

“S obzirom na to ko me predložio, ja sam već nagrađen. Ne razmišljam o epilogu, jer mi je nagrada prijedlog tih ljudi koje neobično volim, poštujem i cijenim. Zaista, kada se kaže Odred policije za specijalne namjene ‘Lasta’ treba ustati i stati mirno”, istakao je.

Kaže nam kako je Sarajevo, u kojem živi već 37 godina, mjesto u kojem se realizovao i odrastao.

“Sarajevo je mjesto koje nakon agresije na BiH nosi strašne ožiljke. Kokan Mladenović je jednom rekao kako zna sve o patnjama kroz koje je Sarajevo prošlo, ali da ga više uznemiri kada poslije svega vidi tu ogromnu širinu i empatiju za slične situacije koje se dešavaju globalno na planeti. Mislim da je Sarajevo metafora bh. duha i onoga što se bezuspješno pokušalo rasturiti i devastirati”, ispričao je.

Dodao je kako se nekoliko puta uvjerio da određeni nacionalistički krugovi ne vole Sarajevo i BiH zbog njihove širine i otkriva nam da je taj fenomen tema monodrame “Sve je do nas” na kojoj trenutno radi.

“Nacionalističkim, šovinističkim i ksenofobičnim krugovima više smeta priča o multikulturalnoj BiH nego neka radikalna priča u vezi s grupama koje odlaze u Siriju, vehabijskim pokretima itd. Njima je širina koju Sarajevo i BiH imaju frustracija”, rekao je.

Na čelu Kamernog teatra 55 Hadžihafizbegović je već tri godine. Svoje znanje i kontakte iskoristio je za promociju ovog hrama kulture i ispunio očekivanja koja su stavljena pred njega. Obnovio je prostor teatra, dao priliku mladim glumcima, rediteljima i scenaristima i osnovao festival koji je omaž Jurislavu Koreniću.

“Odjeci festivala ove godine veliki su i u regiji. Činjenica da je predstava ‘Jami distrikt’ višestruko nagrađena, a da je nakon ovog festivala doživjela uspjeh i van granica bivše Jugoslavije, govori da smo doveli i nagradili jednu od trenutno najboljih predstava u regiji. Posebno mi je drago što smo od svih pozorišta dobili pisma, jer su ljudi ponijeli sjajne impresije iz Sarajeva. Sve je bilo na visokom nivou, posjete su bile sjajne, mnogo gostiju i ljudi je prvi put došlo i u Sarajevo i u Kamerni, a nagrada Žan Marolt se već ustanovljava kao ozbiljna nagrada u regiji. Drago nam je da je došao i Bojan Korenić, sin Jurislava Korenića, koji živi u Kanadi i koji nam je zahvalio što smo njegovom ocu vratili mjesto koje mu pripada”, rekao je.

U takmičarskom dijelu drugog izdanja Festivala “Dani Jurislava Korenića” izvedena je i predstava “Tesla Anonimus” Gradskog dramskog kazališta Gavella, koja je, pomoću audiodeskripcije, prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Audiodeskripcija će uskoro postati stalna praksa Kamernog teatra 55, a slijepe i slabovidne osobe njegovi stalni posjetioci.

“Naši glumci i tehnika prošli su edukaciju o audiodeskripciji. U Gavelli je to ustaljena praksa, a reakcije su odlične. Nije to lagan proces, ali radimo na tome. Osim toga, rješavamo i pitanje lifta jer nam je veoma bitno da u Kamerni teatar koji se nalazi na drugom spratu mogu doći starije osobe i osobe u kolicima”, najavio je.

Među novitetima u Kamernom teatru 55 svakako je i škola glume u Srebrenici koja počinje 16. marta, a u sklopu koje će glumci ove teatarske kuće obučavati djecu iz Srebrenice.

“To je apolitična priča koju mnogo ljudi želi podržati. Petnaestog maja počinjemo raditi na predstavi, a nadamo se da će premijera biti krajem juna. Dogovorili smo 20 igranja za BiH, ali to je projekt koji će izaći van BiH i o kojem će se tek čuti”, rekao je Hadžihafizbegović.

Na kraju razgovora Hadžihafizbegović se osvrnuo i na kultnu predstavu “Audicija” koja je nakon 33 godine ponovo doživjela veliki uspjeh.

“To je jedan fenomen, zagonetka na koju nemam racionalan odgovor. Nedavno smo igrali u Njemačkoj i bila je totalna ludnica. Mislim da je tajna uspjeha te predstave to što je rade veoma dobri glumci, jer ne vjerujem da bi postigla isti uspjeh kada bi je izvodili drugi glumci. Drago mi je što nove generacije koje nisu bile rođene kada je ‘Audicija’ nastala razumiju o čemu se tu radi. Dobili smo nove fanove”, rekao je Hadžihafizbegović.


Bosnor.com

Komentariši