Državna institucija preko koje je u EU otišlo 20.000 bh. radnika

Bosnor.com

Zaposlenje, plaća i napredovanje u karijeri su ključna briga svakog stanovnika BiH.

Domaće tržište rada je u proteklih par godina ostvarilo pozitivne pomake iako značajan problem predstavlja niska prosječna plaća. Paralelno sa tim prisutan je i trend odlaska bh. građana u zemlje Evropske unije koji tamo zarađuju dosta više novca i vide bolju perspektivu.

S obzirom na to da BiH nije članica EU-a, odlazak naših građana na Zapad nije jednostavan. Postoje dvije opcije, a to su da se građani sami “snađu na svoju ruku”, odnosno pronađu firmu koja će im dati radno mjesto i ugovor na osnovu kojeg će dobiti radnu i boravišnu dozvolu. Drugi način, koji je ujedno i sigurniji sa stanovišta zaštite prava radnika, jeste da se na posao u inostranstvo ide preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH na osnovu sporazuma potpisanih sa drugim državama.

Potpisani sporazumi

BiH ima potpisane sporazume o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji, Srbiji i Kataru s tim što za Katar još predstoji par koraka prije nego sporazum bude u potpunosti operativan. BiH je potpisala i Dogovor o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz BiH u Njemačkoj na određeno vrijeme koji se prvenstveno odnosi na medicinski kadar i to svršenike medicinske srednje škole općeg smjera i gerijatrije. Sporazum o sezonskom zapošljavanju sa Hrvatskom nije ratificiran od strane službenog Zagreba.

Govoreći o potencijalima plasiranja bh. radnika na međunarodno tržište rada, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH (ARZBiH) Muamer Bandić u razgovoru za Faktor ističe da je ARZBiH posredovala u zapošljavanju bh. radnika u Sloveniju i Njemačku.

Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH

– Na osnovu toga, u Sloveniju je do kraja novembra 2017. izdato 9.079 radnih dozvola što je za 4.601 dozvolu više nego u 2016. ili za 6.402 dozvola više nego u 2015. godini, odnosno 239,15 posto više. Ukupno od početka programa zapošljavanja u Sloveniji (mart 2013. godine) pa do kraja novembra 2017. u Sloveniji je izdato 19.065 radnih dozvola našim građanima. Što se tiče Njemačke, u 2017. ukupno je izdato 777 radnih dozvola za bh. radnike, što je manje za 302 radne dozvole u odnosu na 2016. godinu (ili 28 posto), odnosno manje za 93 radne dozvole u odnosu na 2015. godinu. Razlozi za ovo smanjenje su nešto sporija procedura u Ambasadi SR Njemačke – kazao je Bandić.

Posao u Sloveniji

Pojašnjava da BiH u Sloveniju šalje radnike koji su dugo na birou te i pored podsticajnih mjera domaćih institucija nisu uspjeli da pronađu posao.

– Tu nema visokoobrazovanih kadrova. Slovenski poslodavci raspišu javni poziv koji nama prenesu i mi to objavimo preko entitetskih zavoda ili na našoj web stranici. Radnici koji su zainteresirani se onda prijave da vide ispunjavaju li uvjete koje slovenski poslodavac traži. Ako ispunjavaju, zaključuju ugovor sa tim poslodavcem. Na koncu, dobiju radnu i boravišnu dozvolu i odlaze na slovensko tržište rada – pojašnjava Bandić.

Navodi da se tu obično radi o poslovima vozača, armirača, varioca, keramičara, električara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, fasadera i slično. Plaće bh. radnika su, ističe Bandić, jednake onima koje u istoj struci primaju slovenski građani.

– Mi imamo kontakte sa njihovim sindikatom gdje preko sindikata i preko Zavoda za zapošljavanje Slovenije vodimo brigu o našim radnicima. Postoji i međudržavna komisija koja je obavezna da nadgleda primjenu sporazuma i uključuje i predstavnika naše Agencije. Imamo minimalno jedan sastanak godišnje. Za nas je bitno da radnici dobiju ugovor i plaću na vrijeme, da im se uplate porezi i doprinosi na vrijeme, da ne rade više od broja sati propisanih zakonom, da dobiju pravo na smještaj i ishranu. Ti radnici ne odlaze tamo zastalno u smislu da se ne mogu vratiti. Oni odlaze na godinu, a oni koji su zainteresirani da nakon godinu produže ugovor, imaju mogućnost da ugovor produže na još dvije godine. Nakon tri godine, stječu pravo da odluče da li žele da tamo nastave raditi, ne temeljem tog ugovora, već novog ugovora, ili žele da se vrate u BiH. Dodatna prednost je da naši radnici podliježu Zakonu o diskriminaciji i mobingu Slovenije, i u slučaju da postoji takva vrsta diskriminacije i mobinga, imaju mogućnost da otkažu ugovor o radu i da imaju socijalnu sigurnost za vrijeme dok ne nađu novog poslodavca. To je jedna dobra uredba koja je nedavno unesena u slovenski zakon – pojašnjava Bandić.

Zaposlenje u Njemačkoj

Podaci ARZBiH o drastično većem broju radnih dozvola za građane BiH u Sloveniji nego u Njemačkoj su iz razloga jer ova državna institucija u slučaju Njemačke posreduje samo u zapošljavanju kadrova sa završenom medicinskom školom. Zbog toga ne posjeduje podatke o tome koliko je građana BiH dobilo radne dozvole u Njemačkoj van okvira ovog sporazuma.

– Njemačka je napravila jedan da kažem proces koji nije prihvatljiv za zemlje trećeg svijeta, odnosno one koji nisu EU. Njemačka ima dogovor sa nama o zapošljavanju medicinskog kadra sa srednjom stručnom spremom, i samo ti kadrovi mogu ići preko nas. Ali oni imaju problem jer njima treba 5 miliona radnika do 2020. godine. To je više radnika nego stanovnika u BiH, i oni su svojim zakonom otvorili vrata svima. Prije 2016. godine, kada bi njemački poslodavac oglasio radno mjesto, prvo je morao da provjeri postoji li u EU ijedna osoba sa traženim kvalifikacijama, koja bi zasnovala radni odnos kod njega. I ukoliko ne postoji u cijeloj EU takva osoba, onda zemlje trećeg svijeta dobiju mogućnost da radnik ode na rad. Također, tada su mogli odlaziti samo radnici čija se zanimanja nalaze na listi deficitarnih zanimanja. Nakon 2016. godine oni su liberalizirali tržište rada i svake godine ono postaje još fleksibilnije. Danas je samo potrebno da bh. radnik pronađe poslodavca koji će nakon zaključenja ugovora završiti sve potrebne dozvole. Ali bitno je reći da ovo zapošljavanje ne ide preko našeg Dogovora, jer se on odnosi samo na medicinske radnike sa srednjom stručnom spremom, te zbog toga i nemamo zvaničnu informaciju koju bismo mogli kao relevantnu dati o broju radnika koji su na ovaj način, mimo Agencije, otišli na rad u Njemačku – kazao je Bandić.

Katar i Austrija

Navodi i da su velika očekivanja od sporazuma sa Katarom, zemlji sa snažnom ekonomijom i visokim plaćama. Od evropskih zemalja, u toku su kontakti sa Austrijom o potpisivanju još jednog sporazuma za zapošljavanje.

– Trenutno smo u kontaktima sa Zavodom za zapošljavanje iz Austrije. Bili su oni kod nas, pa smo mi bili kod njih, i evo sad smo trenutno u fazi razmjene njihovih potreba i našeg suficitarnog kadra, šta bi njih zanimalo, a što bismo mi mogli da dozvolimo da ode iz BiH – naveo je Bandić.

Iako mu, kako tvrdi, pojedini zamjeraju što je preko te institucije otišlo na hiljade građana iz BiH, on ističe da samo ispunjava zakon i sporazume koje je Vijeće ministara BiH potpisalo.

– Od 15.000 oglašenih radnih mjesta u Sloveniji koji su objavljeni u BiH, Srbiji i Makedoniji, Bosanci su dobili oko 10.000 i naši radnici su se dobro pokazali. Bitno je to da ljude koji se nalaze više od pet godina na birou animirate da se uključe u posao. Znanja tih ljudi počinju da se umanjuju, a na ovaj način ta znanja ponude na nekom drugom tržištu. Uostalom, približavanje EU znači da se strana tržišta rada otvaraju bh. građanima kao i da se BiH otvara stranim državljanima čime je degutantno bilo koje protivljenje zapošljavanju naših radnika u inostranstvu – zaključuje Bandić.


Bosnor.com

Komentariši